Foto: TZ grada Splita
Što bi to točno prema turističkoj terminologiji zapravo značila kvalitetna usluga u kontekstu luksuznog turizma, i što točno traže gosti dubljeg džepa?
Da li luksuzna ponuda nužno podrazumijeva atribute u vidu luksuznih kapaciteta sa “zlatnim pipama”ostakljenim vilama, luksuznim nastambama, i raskošnim dućanima (Gucci, Prada) tik uz šetnicu? Što je u tom slučaju s hordama turista koji svake godine obilaze neobična mjesta poput Antartike ili Grenlanda?
Ili zašto gosti poduzimaju višednevna putovanja do raznih svetih mjesta na kojima caruje sve osim luksuza? Bogati turisti danas rado putuju u Laos, Kambodiju, Vijetnam, smrzavaju se po ruskim stepama, veru se do Tibeta, odlaze na kraj svijeta vidjeti Uskršnje otoke koji su do maksimuma izbrendirali svoje arheološka nalazišta, oduševljavaju se branjem maslina po Toscani kao i našoj Istri.. U čemu je tajna?
Turisti koji si mogu priuštiti takva putovanja su također dubljeg džepa. Neobične destinacije prilično koštaju, no oni ne traže luksuz u klasičnom smislu. Ključ tajne je potraga za doživljajem kojeg im neobična destinacija pruža.
Foto: croatia-exclusive.com
Spomenimo primjer medjunarodno poznate glumice Penelope Cruz koja je za svoje utočište na snimanju filma Venuto al mondo”, odabrala malo pitoreskno naselje Prigradica na Korčuli umjesto luksuznog hotela, uživajući kako je sama priznala u osamljenim šetnjama po Prigradici i osami otočkog ribarskog naselja, smještena u prelijepoj kamenoj maloj vili. Mnogo je iznajmljivača primjetilo kako određeni broj imućnih gostiju na otocima traži skladne i starinske kamene kuće uronjene u zelenilo sa osamom i blizinom mora no ista nije uvjet – privatnost im je puno važnija.
Grad Korčula – foto visit.korcula.eu
Traže i male autohtone konobe u kojima se može pojesti kvalitetna domaća hrana, te u svakom slučaju žele iskusiti ono što kod kuće ne mogu – a to je iskustvo autentičnog mediteranskog ambijenta, vrhunska gastronomska ponuda i upoznavanje lokalnih običaja te interakcija s domaćim ljudima.
Treba imati na umu da dobro situirani gost na odmoru bježi iz svog hektičnog životnog okoliša u kome mu je 24/7 dostupan luksuz i blagodati moderne tehnologije, uz raskošnu shopping ponudu te se ne moramo čuditi da se dolaskom kod nas pokatkada gorko razočara divljom gradnjom, nagruvanim štandovima s kineskom ponudom suvenira i vizurom zastrašujućih betonskih vila ili apartamanskih katakombi koje se nadmeću koja će što efikasnije jedna drugoj zagraditi pogled.
Kod takvog profila gosta klasična pojam luksuza ne igra ključnu ulogu već iskustvo i doživljaj destinacije kojoj je odlučio pokloniti svoj slobodan tjedan.
foto TZ grad Split
Kod profila nešto zahtjevnijih gostiju, odnosno onih koji traže luksuz i doživljaj u paketu, ključ uspjeha je stalna dostupnost, efikasnost i brzina, te visoko individualiziran pristup gostu. Uz neizostavan prikaz autentične domaće priče, dobro i kvalitetno vodstvo i stalnu dostupnost gostu koji boravak skupo plaća i što je najvažnije –svijestan je zašto toliko plaća.
Istra Otok sv.Andrije – Rovinj, foto Istra.hr
Otok Proizd Vela Luka, foto: hotel-korkyra.com
U svakom slučaju radi se o vrlo kompleksnoj temi i ciljevima u čiju realizaciju bi se morala uključiti lokalna zajednica i čelni ljudi svake destinacije koja pretendira biti luksuzno odredište. Komparativne prednosti Hrvatske kroz njenu gastronomiju, kulturni turizam, očuvane netaknute prirode i prekrasnih otoka, treba objediniti u jedinstvenu ponudu koja će predstavljati cjelovitu strategiju uz adekvatnu marketinšku promociju.
Ukoliko se pristup temelji na osmišljenoj kvalitetnoj strategiji u koju se uključila cijela lokalna zajednica a ne na brzinu “sklepanom” aranžmanu, rezultati ne bi smjeli izostati. Na strategijama se međutim mora ipak neko vrijeme raditi, jer ključ uspjeha u turizmu već dugo ne počiva na slučajnim ili bogomdanim geografskim zadatostima. Zimmerfrai iznajmljivači i štandovi s ponudom sardela i čevapa na kupu uz lokalne sintejsajzer pjevače, lagano postaju relikt prošlosti.
Samo vrhunski segment smještaja i gastronomije, izvrsne prometne povezanosti, te dodatne proširene ponude destinacije, može takvog gosta navesti na ponovni povratak.
Kvalitetan turizam mora u svoje planiranje uključiti; arhitekte, urbaniste, marketinške stručnjake, iznimno dobro educirane iznajmljivače koji vladaju jezicima i modernim tehnologijama, digitalne eksperte i dizajnere – te vrhunske turističke djelatnike.
I za kraj jedna zanimljivost. Gore spomenuta Antartika koja nema u posjedu ni luksuzne bazene, ni blještavo sunce, ni kristalno plavo more, niti nadaleko hvaljenu gastro ponudu a priroda joj je prilično jednolična ukoliko niste pasionirani ljubitelj snijega/leda – ima poprilično skupe aranžmane koji se izvrsno prodaju. Mi pak imamo obilje atributa na kojima se može izgraditi također vrhunski doživljaj – gotovo svaki dio naše zemlje nudi posebnosti kojima mnogi posjetitelji ne bi odoljeli.
Razvijanje takve ponude uz stalno ciljano promoviranje posebnosti pojedinog kraja, i razvijanje kompleksnog proizvoda za svaku od naših destinacija – trebalo bi biti dio strategije svake općine grada i zajednice u cjelini koja želi unaprijediti svoju ponudu i ići ukorak sa svjetskom konkurencijom.
Svakako bi bila presretna kada bi lijepa naša Hrvatska jednog dana zaživjela u punom sjaju elitnog turizma, jer čitajući određene članke tolika bogastva imamo za kvalitetan turizam da možda ni sami toga nismo svjesni. Svakodnevno čitam mnogobrojne blogove i portale, a na Apartmani Hrvatska http://www.apartmani–hrvatska.com sam toliko toga naučila o ponudama mnogih turističkih gradova za ljetovanje i odmor u Hrvatskoj, vjerovali ili ne ni sama nisam znala da naše destinacije posjeduju toliko prirodno bogastvo. Što bi jedan mali Švicarac napravio da ima ovako lijepo more, ovako razvedenu obalu, toliko kulturnih spomenika, ogroman broj nacionalnih parkova, čistu i prirodnu vodu, šumu, prirodu, more, ma sve živo imamo, i uz jako malo truda hrvatska miže biti stavrno pravo mjesto za elitni turizam.