Duša Jadrana i najstariji autohtoni hrvatski grad – mješavina starog, urbanog i autentičnog, dalmatinskog, starinskog a opet hipsterski modernog.. bio bi idealna meka za digitalne nomade ili mlade obitelji koje se žele skrasiti negdje gdje imaju mir ali i ponešto sadržaja.
Šibenik nije samo turistički biser, već je to najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu koji je nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. Prvi spomen o njemu navodno datira iz 11. stoljeća, a 28.8.1895. postao je prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Šibenik ima čak ima 24 crkve, 6 samostana, 2851 stubu u staroj gradskoj jezgri i rodni grad je brojnih talenata i velikana. Petar Krešimir IV, Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Faust Vrančić, Arsen Dedić, Vice Vukov, Mišo Kovač, Ivo i Vinko Brešan, Dražen Petrović, Špiro Guberina..
Uske uličice, dalmatinski štih, ništa nametljivo a opet tako veličanstveno u svojoj vizuri s mora, Šibenik, taj najhrvatskiji od naših gradova, zadnje desetljeće se užurbano budi i razvija svoje potencijale. U Šibeniku je tako posve logično vidjeti ovaj moderan šareni dizajn mape grada, usred centra,dok ljubimica okolnih dućana i restorana, šarmantna maca Ulrich (koja se hrani po najboljim šibenskim restoranima) mirno šeće po povijesnim zidinama.
Savjet: Nemojte trčati za šibenskim macama i mačorima, niti se truditi uhvatiti dobar kadar. One su dostojanstvene i ne da im se gnjavit s turistima, niti im imaju namjeru glumiti plišane igračke. Dapače, gledaju vas u stilu: Alo, biž ća..
Šibenik sa svojom katedralom i Tvrđavama, sa Interp retacijskim centrom katedrale sv. Jakova Civitas Sacra, te brojnim građevinama u kojima kamen priča priče dostojne filmskih franšiza, uspijeva zainteresirati svakog posjetitelja koji poželi otkriti više o prošlosti grada.
A prošlost je Šibeniku dala nevjerojatno naslijeđe. Prvi spomen mu datira davne 1066 godine. U jedinstvenom sustavu utvrda i zidina građenih s ciljem zaštite od brojnih neprijatelja u tim nesigurnim vremenima, izdvaja se katedrala Svetog Jakova.
Ovo po svemu jedinstveno renesansno čudo Jurja Dalmatinca izgrađeno 15 i 16 stoljeća, na UNESCO-vom popisu zaštićene kulturne baštine nalazi se od 2000. godine. Katedrali se 2017. godine pridružila i Tvrđava sv. Nikole, te je grad Šibenik jedan od rijetkih gradova u svijetu koji pod zaštitom UNESCO-a ima dva spomenika.
Danas ćemo posjetiti ovu slavnu šibensku tvrđavu s mora, zavirit ćemo u šibenski Pjat, pogostit se kolačima iz božanske slastičarne Yum, odignuti lonac pod hobotnicu ispod peke, i ispričati u nekoliko idućih tema priču o gradu koji je pobijedio kugu, pobijedio brojne osvajače, pobjeđuje turistički neukus, te preporučiti drevne atrakcije čiji sjaj stoljeća ne gase kao i sjajne vodiče grada koji ga vole srcem i dušom i to prenose svojim posjetiteljima.
Čuvar povijesti – svjetionik budućnosti, Tvrđava svetog Nikole
Svakako posjet Šibeniku planirajte kroz posjet ovoj obrambenoj ljepotici. Da bi do nje došli, treba se voziti jedinim prirodnim morskim putem do Šibenika – kanalom svetog Ante, nazvan po svetom Anti opatu, dugim oko 2500 metara. Zahvaljujući interpretatorima, našim dragim vodičima, turističkim djelatnicama Sabini Lasan i Milki Antić Krstić iz Javne ustanova Prirode Šibensko-kninske županije, možete obići tvrđavu kroz sat vremena, doznati brojne detalje o gradnji ovog složenog vojno obrambenog kompleksa, kanalu i crkvi svetog Ante, morskom tunelu ‘Hitlerove oči’, te nekadašnjoj vojarni koja je postala set za snimanje filma ‘Kako je počeo rat na mom otoku’. A sama tvrđava izgrađena je otočiću Ljuljevcu.
Prije tvrđave, na Ljuljevcu se nalazio benediktinski samostan svetog Nikole. Samostan se spominje već u 11. stoljeću, ali je do 15. stoljeća već bio oronuo i napušten. Srušen je za potrebe izgradnje tvrđave, koja je po njemu dobila ime. Srušena je i samostanska crkva sv. Nikole, a u čast svecu zaštitniku podignuta je kapelica na sjeverozapadnom dijelu terase tvrđave. Od nekadašnjeg samostana i crkve danas nažalost nema materijalnih tragova. U šesnaestom stoljeću Osmanlije osvajaju cjelokupno zaleđe dalmatinskih gradova i opasno prijete gradovima na obali, tražeći izlaz na otvoreno more.
Mletačka Republika odlučila je izgraditi moćnu utvrdu na ulazu u Kanal svetog Ante, kao idealno rješenje, vjerujući da onaj tko drži Šibenik drži i istočni Jadran. Godine 1540. mletački arhitekt Gian Girolamo Sanmichelli projektira tvrđavu koja već 1544. dobiva svoju prvu posadu i kaštelana.
Gradnja tvrđave je bila jako skupa, koštala je oko 40.000 dukata. Za usporedbu, ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao je čitavu Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata.
Zahvaljujući njenom impresivnom i zastrašujućem izgledu, Šibenik nikad nije bio napadnut s mora. Posade neprijateljskih brodova povlačile bi se čim bi je ugledale. U povijesti stoga nisu zabilježene značajnije pomorske bitke na ovom lokalitetu. Godine 2017., u sklopu nominacije ”Obrambeni sustavi republike Venecije od 15. do 17. stoljeća”, Tvrđava sv. Nikole upisana je na listu svjetske baštine UNESCO-a, zajedno s fortifikacijama iz Zadra, Kotora, Bergama, Peschiere del Garda i Palmanove.
Posjetite je tokom cijele godine, oduševite obitelj i najmlađe jer će ih multimedijalni vodiči na tabletima oduševiti dok pričaju kroz digitalni prikaz priču o prilikama i neprilikama života u tvrđavi.
Idealno vrijeme za posjet ovoj šibenskoj ljepotici je tijekom cijele sezone, a putem interneta moguće je kupiti karte za 95 kn. Ta cijena je važeća tijekom obilaska u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu a kroz srpanj i kolovoz iznosi 130 kuna. Karta uključuje vožnju brodom s pratiteljima te multimedijalne vodiče na tabletima koji na osam svjetskih jezika na određenim točkama pružaju informacije o lokaciji. Povedite i najmlađe, bit će vam jako zahvalni na iskustvu vožnje brodom, razgledom okolnih atrakcija i multimedijalnim iskustvom razgleda Tvrđave.
NEKE ZANIMLJIVOSTI OKO SVETOG NIKOLE
Morski tunel “Hitlerove oči”
Takozvani potkop s dva otvora koji je građen za potrebe ratnih brodova, nalazi se s lijeve strane prilaza kanalu. Ispod brda su se ratni brodovi servisirali i skrivali od neprijatelja. Počeli su ga graditi Nijemci u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme velikih savezničkih bombardiranja, a šibenčani ga još i danas zbog svog zlokobnog izgleda zovu ”Hitlerove oči”.
Pećina / crkva sv. Ante
Crkvica svetog Ante izgrađena je unutar prirodne pećine duge 15 metara. Do crkve – pećine dolazilo se morskim putem. Ispod nje uređeno je malo pristanište i pristupne stepenice. Ne zna se pouzdano kada je u pećini uređena crkva. Najstariji zapis o tome datira s početka 15. stoljeća, no lako je moguće da je crkva ovdje postojala i ranije. U njoj su pronađeni dijelovi oltara i drugi nalazi iz srednjeg vijeka, renesanse i baroka. Uz crkvu su u povijesti živjeli pustinjaci – eremiti. Zato je crkva i posvećena svetom Anti opatu – pustinjaku iz Egipta. Po crkvici svetog Ante naziv je dobio čitavi kanal.U 20. stoljeću crkvica je devastirana. Izgubila je sakralnu funkciju i postala topovsko gnijezdo, a uskoro se planira njena ponovna obnova.
Nastavak pročitajte na originalnom blogu